‘Sigurno je postojala alternativna vizija koja je utjelovljena u riječi “Amerika”‘, ispisat će Vulture u komentaru povodom lansiranja brutalno eksplicitnog umjetničkog pogleda na nevolje američkog društva. Ta vizija povezana uz riječ “Amerika” stavila je, nastavlja magazin, ‘naglasak na ideale kao što su univerzalna sloboda i jednakost pravde i zakona. Ova uzvišena opsjena, međutim, nikada nije uspjela izbjeći njezinu povezanost s nasiljem američkog rasizma. A pojavnost i retorika aktualnog američkog predsjednika postali su signalom kako postoji mogućnost ukidanja svih alternativnih Amerika’. 

Taj umjetnički komentar o kojemu zbori kompletna medijska scena zove se ‘This Is America’, a njegov video predstavlja  jedan od onih stupova koji obilježavaju popularnu kulturu trenutka. Ali i daleko više. Pokazuje kako je poruka lansirana putem pop pjesme – ma kojega žanra ona bila – postala prevažnom u sukreiranju javnog mnijenja. I kako se umjetnošću može utjecati na očuvanje sustava vrijednosti. Nova stvar Childisha Gambina izraziti je doprinos javnoj diskusiji o Zakonu o nošenju oružja i jasna izjava vezana uz nasilje i status crnoga čovjeka u Americi.  Radi se o videospotu, podvući će The Atlantic, ‘o kojemu se najviše govori u recentnom dobu’ američke kulture.

I to je snaga glazbe danas. I umjetnika kao što je Childish Gambino.

Janelle Monae je, s druge strane, poput heroine modernoga doba. Umjetničke heroine koja se kreće na razmeđi borca za prava marginaliziranih, predvodnice pokreta koji slavi snagu žene, istraživačice vlastite seksualnosti i rodonačelnice rodne ravnopravnosti u okruženju popularne kulture. Njezin diskurs je zahtjevan, a njezina simbolika je višeznačna. I premda baštini tradicije prošlosti, njezin stav odaje umjetnicu koja smatra kako budućnosti valja dati priliku da razigra sve one ljepote koje bi društvo učinilo ljubaznijim i dalekim od svih pokušaja represivne kontrole. I to bez obzira radi li se o kontroli na razini tehnološke ili onoj na razini društvene svijesti. Zahtjevno zvuči? Jednako slojevito kao i album ‘Dirty Computer’, ploča Janelle Monae koja je jednako onoliko ambiciozna koliko i fluidna u svojemu zvuku, tempu i atmosferi.

Kompleksnost albuma ‘Dirty Computer’ iznimna je i sustiže vas na svakom koraku i sa svakom riječju i svakim tonom njegova slušanja. Njegova citatnost i njegovi utjecaji zahvaćaju niz kulturnih razina, povijesnih spisa, umjetničkih djela, svakodnevnih iskustava i govora zabilježenih u javnosti. Konotacije koje donosi tiču se jednako uvjeta života Afroamerikanaca u suvremenom društvu i ravnopravnosti žena u svim domenama života današnjice, koliko i ranjivosti svih ljudi na svijetu danas. Od Knjige postanka i Šeherezade do Baracka Obame i Quincyja Jonesa, od magazina GQ do postava Nacionalnog muzeja Afroameričke povijesti i kulture u Washingtonu, od djela ‘Vagina: New Biography’ američke liberalno-progresivne spisateljice Naomi Wol do vulgarno-elegantne kaligrafije Sun Ping – sve to čini inspiraciju jednoga od najcjenjenijih albuma u ovoj godini.

Album ‘Dirty Computer’ konceptualno je djelo i pokazuje, napisat će AllMusic, kako ‘umjetnost otpora i pop glazba nisu međusobno isključivi’. Janelle Monae se bavi ‘prijetnjama njezinim pravima koja ima kao žena, kao crna žena, kao seksualno oslobođena žena i kao kći roditelja koji su bili potlačeni desetljećima’. ‘Htjela sam poduprijeti crne žene i one koji su bili ‘drugi’ i marginalizirani u društvu, a to je važnije od neugodnosti koje bih imala zbog svojega istupa’, reći će i istaknuti kako u ovome američkom društvu ima hrabrih ljudi. I u opisu pjesme ‘Don’t Judge Me’ naznačiti kako ‘postoji razlika između onoga što Amerika govori o slobodi i onoga što aktivno čini meni i mojoj braći i sestrama’. I tu leži jedna od povezanosti protestnoga rada Janelle Monae i Childisha Gambina.

Umjetnost i angažman snagu svojega glazbenog heroizma pokazuju brojkama. Jer, singl ‘This Is America’ debitirao je na prvome mjestu liste Hot 100 što je podatak kojme se u povijesti može pohvaliti tek trideset i jedna pjesma. Podaci streaming servisa Apple Music pokazuju kako se stvar Childisha Gambina danima najviše streama u cijelome svijetu. Brojka od blizu 136 milijuna pregleda na službenom kanalu YouTubea u svega deset dana, pokazuje kako je dalek doseg njezine poruke. Ma kako alternativna se činila generacijama koje su u nultima glazbu promatrale kao utočište hedonizma i sveopće opuštenosti.

Onakve opuštenosti kakvu će nam, primjerice, servirati Jax Jones i Ina Wroldsen u pjesmi s prvoga mjesta službene liste radijske rotacije u Hrvatskoj, koju donose HR2 i Hrvatska diskografska udruga. Singl ‘Breathe’ doziva ljeto i na vrhu Airplay Radio Charta našao se po četvrti puta.

Goran Komerički,

radijski producent